top of page

Pimatisiwin ka ki ici natowi kiskeritcikatek

Masinasowin e ki mitcetotitakaniwok ote pe otciparin «Sattellite Planck» nia apitc 2010 ka tatopiponikak. Kekat tetawitc actew kirano ka ici maciniwok ota kice opikwik. Nehe ka waskorowek kirowe, enko nehe ka takok kekwan nac nehe ka mikateweak, nama takon kekwan neta, kirowe aric ka mawotce kisokok. ketca nte ka nokoki. Kirowe nac micatike nehe opikwi. Aci tca awacmec 13 700 000 000 tatopipona. "Big bang" ka ickwa isparik, kiapatc petakoniw kaie matcapariniw e micekaparinik ka ici aicteki kewan kirika nehe aka ka nokok.

Awacmec 28 kiciko kitci peikwa tetipapirictak askiriw. Enko nehe ka aisparik e nipasiweacikowitatc nipiriw micta kitci sakihikanik itekera (marée).
Waskok askiwa ka aicteki
Les planètes du système solaire

N’cwaso tatino ota ka tetapapiriki tetawitc pisimok. Awacmec new (4) tatino ka askiwoki nehe tca kotakihi tepirak ka nipiwok kaie ka sitapitek.
Ocki itewina ka ki ocitakaniwokipan
Pactaskowok Iriniwok = Astronaute
Nanto kiskeritcikekiwam = Station spatiale internationale
Atcokoc = Étoile
PImatisiwin = Univers
Ka atcictamakak = Énergie
Atcokoc ka wasotc = Étoile filante
Espace-temps

Albert Einstein ka ki napitc miskak e icinakonik waste nte waskok, taci e ici akoteki kaskina kekwan ka takoki nte waska pisimok. Mitowi nehe towan e warickak taci e ici apitc, ekote e isparitc pisimw, ekote tca nta e taci tetipariki mitcet neta ka aicteki, awacmec n'cwaso tatino - Waskok askiwa.
Trous noirs - Ka pokoneckaki

Nama mici kitci orinikatcikatewa nehi itewina, matci tca kirowaw kita orinikatenawaw ocki kiskeritamowina ka nte takoki.
bottom of page